Nema na svetu jednostavnije svetkovine od srpskog vašara niti briljantnijeg opisa od onog koji je o njemu pre više od 50 godina u svojoj čuvenoj pesmi ispevao slavni pesnik. Još pre nekoliko godina obećala sam nekome da ću ga odvesti da vidi Topolu u doba čuvenog vašara. Čak me ni kiša koja je ovog 7.oktobra pretila da ce potopiti svet nije sprečila da ispunim obećanje. Na 54. Oplenačku berbu odvukla me i nostalgija . Topola i vašar mog detinjstva zvali su me sebi da na njemu uradim najmanje deset stvari koje sam oduvek želela a koje kao dete nisam smela.

Liciderska srca
Deset stvari koje morate uraditi na vašaru u Topoli:
1.Bar jednom obići ceo krug od Karadjordjevog konaka preko Vinskog trga do vrha Oplenca
2. Probati rakiju i vino na što je moguce više tezgi
3. Pojesti bar jednu pljeskavicu
4. Uhvatiti se u kolo na Vinskom trgu
5. Prošetati se po Oplencu
6. Provozati se na ringišpilu
7. Kupiti neki komad grnčarije
8. Kupiti bar 2 litra dobrog vina
9. Probati svadbarski kupus ispod šatre
10. Probati vruće praseće pečenje!!!

Narodna nošnja iz Šumadije
Tradicija topolskog vašara duga je skoro kao i istorija ove lepe varoši smeštene u srcu Šumadije. Još od doba kralja Aleksandra Karadjordjevića svake jeseni na trenutak su se svi drugi poslovi zaustavljali da bi se na vašaru trgovalo, pevalo , drugovalo i radovalo. Nakratko prekidan ratovima ovaj lepi običaj zvanično je obnovljen 1962 .godine. Od tada se svakog prvog vikenda u oktobru Topola pretvara u veselu prestonicu grozdja, vina, pesme , starih zanata i ukusne hrane.

Karadjordjev grad Topola
Karadjordjeva prestonica
Na raskrsnici beogradskog, kragujevačkog i rudničkog puta u podnožju brda Oplenac smestila se Topola. Od Beograda je udaljena samo 80 kilometara. Karadjorje Petrović se ovde doselio krajem 18.veka i sagradio utvrdjeni grad. U Prvom srpskom ustanku Topola je proglašena prvom prestonicom slobodne Srbije . Topola je više puta rušena i obnavljana a često prepuštana propadanju i zaboravu. Karadjordjev grad ponovo cveta dolaskom na vlast Voždovog sina Aleksandra a potom i unuka Kralja Petra Prvog koji na Oplencu podiže zadužbinsku crkvu od belog venčačkog mermera. Oko utvrdjenog grada razvila se varoš sa lepim kućama i zanatlijskim radnjama .

Kuća Kralja Petra Oplenac
Topola danas
Od Karadjordjevog vremena u Topoli se mnogo toga promenilo kao i od vremena kada je Dobrica Erić u svojoj pesmi napisao: “lepa je mala varoš Topola , sto kuća, pošta, hotel i škola!!!” Topola danas ima mnogo više od 100 kuća , izmedju 5 i 6 hiljada stanovnika, mnogo kafana i kafića , srednju školu, moderan dom zdravlja. Ima i divan park na Oplencu i nadaleko čuveni festival posvećen vinu i groždju. Oplenačku berbu narod ovog kraja jednostavno zove vašar u Topoli. I evo nas , kiša koja nas prati od Beograda kao nekim čudom prestaje baš na ulazu u Topolu. Nebo se razvedrava taman toliko da nas sa vrha Oplenca pozdravi simbol Topole -hram Svetog Djordja i mauzolej dinastije Karadjordjevića.

Mauzolej Karadjordjevića
Vašar u Topoli
Ponešeni rekom ljudi koja se kreće ka raskrsnici u centru stižemo na Vinski trg. U tom času njime prolaze i svi učesnici smotre narodnog stvaralaštva iz cele Srbije u svečanom defileu ulicama Topole. Prelepe devojke i momci u raskošnim nošnjama iz svih krajeva , fijakeri okiceni cvećem i vinovom lozom. Parada tradicije, lepote i mladosti. Od trga krećemo ulicom čiji je svaki metar ispunjen divno aranžiranim tezgama i štandovima sa najlepšim srpskim proizvodima i djakonijama.
Tu su korpe od pruća, keramičke činije, vunene čarape, čokanji sa rakijom oslikani šljivama, ukrasi i rezbarije od drveta. Korpe prepune zrelog grozdja i jabuka na šarenim ćilimima , pršute i kajmak sa Zlatibora…. Slatko vino se toči iz bureta, na tezgama na stotine vrsta rakije i meda iz različitih krajeva, slatko od dunja i sljiva , liciderska srca i medenjaci….Miriše vino , cvrče ćevapi, pljeskavice i vešalice , okreće se na stotine ražnjeva koji nas mame mirisom vrelog prasećeg pečenja. Krčka se pravi svadbarski kupus u velikim zemljanim ćupovima…

Svadbarski kupus
Šatre i vino
Muzika dopire iz svih pravaca. Sa Vinskog trga gde tri dana skoro neprekidno igraju i pevaju folklorne grupe iz svih krajeva Srbije. Iz šatri i kafana , sa štandova i od uličnih svirača. Vesela reka mladih i starih , znanih i neznanih , domaćih i stranih kreće se kroz šarenilo i dim ka Oplencu. Sreću se komšije , prijatelji , rodjaci , pitaju se i pozdravljaju , smeju i nazdravljaju! A kad se noge i oči umore sednu pod prvu šatru da se počaste jagnjetinom ispod sača , sarmom, prebrancem, kolenicom, pršutom…
Pod šatrom nekog Čačanina zastadosmo i mi. Vrhunski svadbarski kupus neponovljivog ukusa i časa crnog vina iz oplenačkih vinograda okrepljuju nas pa nastavljamo šetnju sve do kapije zelenog oplenačkog parka. Kada se sa ove kapije okrenete i pogledate niz glavnu topolsku ulicu shvatite da na vašar u Topoli dodje i prodje bar 20 puta više ljudi nego što ona ima stanovnika!!!

Oplenac
Oplenac
A kad već stignete do ove kapije bez obzira da li ste prvi ili ko zna koji put u Topoli ne propustite da iz ove bučne vašarske atmosfere bar na kratko pobegnete u mir i tišinu predivne šume i prošetate se njenim vijugavim stazama. Odvešće vas pravo do veličanstvene crkve Svetog Djordja na samom vrhu Oplenca, remek delu od belog mermera koje je kralj Petar Prvi Karadjordjevic ostavio potomstvu i otadžbini.

Mauzolej Karadjordjevića
Unutrašnjost crkve je jedinstvena – po zidovima u mozaiku sastavljenom od 40 miliona komadića , po kolosalnoj carskoj kruni okrenutoj naopako u znak žalosti za izgubljenim srpskim carstvom na Kosovu 1389 . U kripti ispod cele crkve sahranjeno je 20 clanova dinastije Karadjordjevica.

Mauzolej unutrašnjost

Kruna izlivena od oružja srpskih ratnika
Preko puta mauzoleja nalazi se i kuća u kojoj je kralj živeo dok je trajala izgradnja crkve. Samo male dalje kroz aleje i drvorede doći ćete i do kraljičine i kraljeve vile kao i do hotela Oplenac.

Kripta u mauzoleju
A kada se nadišete čistog vazduha i nagledate zelenih kraljevih vinograda bićete spremni da još jednom prodjete vrelom topolskom kaldrmom da vidite još po nešto što ste u dolasku propustili. Probajte vino sa neke tezge, provozajte se na ringišpilu, pojedite bar jednu pljeskavicu…Zaigrajte u kolu na vinskom trgu ili prosto sedite u baštu nekog kafića pored glavne štrafte i osetite moćnu pozitivnu energiju svuda oko vas.

Vinogradi Topola
Karadjordjev konak
Pred samo veče svratite u Karadjordjev konak -originalno zdanje koje je Vožd sazidao i iz njega upravljao oslobodjenom Srbijom. U njemu ćete videti odličnu izložbu predmeta, dokumenata , portreta, oružja iz života i rada Karadjordja Petrovića i Šumadije u 18 i 19. veku. Posetite i njegovu zadužbinu -Crkvu Presvete Bogorodice koju je sazidao 1811. godine. A onda, prosto sedite bilo gde u prostranoj porti ispod kestenova ili kod velelepnog spomenika vodji Prvog srpskog ustanka. Ovde ćete najbolje videti i osetiti boje i mirise jeseni u Šumadiji i duh njene ratničke istorije.

Karadjordjeva crkva
Topolske kafane
A onaj drugi skriveni i najupečatljiviji- kafanski duh ovog kraja naći ćete odmah preko puta konaka u nekoj od kafana iz kojih vas zovu zvuci pesme i loma . I zato nikako ali baš nikako ne idite iz Topole pre nego što zavirite u bar jednu od njih. Pojedite porciju vrelog prasećeg pečenja a posle se samo prepustite uzavreloj atmosferi u kojoj iskusni muzikanti pogadjaju pravo u srce veselih gostiju svojim pesmama . Čak iako niste ljubitelj narodne muzike osetićete neverovatnu energiju koju ona daje ovim ljudima. Neki će ostaviti celu svoju zaradu sa vašara i otići kući praznih džepova ili će pogodjeni nekom pesmom u sitan noćni sat zametnuti kavgu oko mlade i lepe pevačice!!! Takvi su Šumadinci veseli i pomalo prgavi ali dobre duše i otvorenog srca kojim će vas uvek rado dočekati i počastiti.

Spomenik Voždu Karadjordju
I tako se i ove jeseni obraše vinogradi dole kraj Topole . Jelo se u pilo, igralo i pevalo, prodavalo, kupovalo i lumpovalo čitava tri dana i noći široko , iskreno i narodski onako kako se samo u Šumadiji ume . Do sledećeg oktobra i nove berbe groždja pozdravljamo vas iz Topole lepe male varoši u srcu Šumadije.
Topola , oktobar 2017.
Ostavite komentar